Znanje nije roba! NSI Zadar

Više na: Emancipating education for all

Prenosimo studentski FAQ o školarinama koji su napravili kolege/ice sa FFZG-a. Više pogledajte na njihovoj stranici: Studentski FAQ - školarine.

Rektori svih hrvatskih sveučilišta usuglasili su s resornim ministarstvom nova pravila oko studentskih školarina, cijene pojedinih studija, kao i cjenovnu vrijednost pojedinog ETSC boda, koji će iznositi oko 300 kuna.

Podsjetimo, najveća novost koja ove jeseni čeka sve brucoše jest besplatan studij, tako da nijedan student prve godine neće moći reći da nema istu startnu poziciju kao i ostali. Međutim, u višim godinama besplatno će studirati samo oni superuspješni, odnosno samo oni koji skupe svih 60 ECTS bodova, koliko jedna akademska godina i nosi!

Svi ostali studenti koji ne skupe 60 ETSC bodova, morat će platiti određeni iznos školarine, a koliko točno ovisit će isključivo o broju prikupljenih ECTS bodova.

Naime, kako piše Večernjak, brucoši koji u idućoj akademskoj godini ne uspiju skupiti ni 42 ECTS boda platit će puni, maksimalan iznos školarine, a oni koji skupe od 42 pa do 59 platit će školarinu po tzv. linearnom modelu za onoliko ECTS bodova koliko im nedostaje do maksimalnih 60. Određena je i vrijednost pojedinog boda i iznosit će oko 300 kuna. Tako će student koji u akademskoj godini skupi, primjerice, 50 ECTS bodova, platiti školarinu za 10 ECTS bodova, odnosno otprilike 3000 kuna.

S obzirom na to da fakulteti zbog ukidanja školarina za brucoše ostaju bez sigurnog izvora prihoda, rektori su s Ministarstvom znanosti postigli dogovor da se fakultetima za svakog studenta kojeg upišu ove jeseni iz proračuna da 50 posto vrijednosti maksimalne školarine koja vrijedi na tom fakultetu i koju će plaćati i svi oni koji ne skupe minimalno 42 ECTS boda.

Zbog toga su svi fakulteti u državi podijeljeni u tri kategorije i samim time u tri 'cjenovna razreda' kako bi se završilo s praksom koja je do sada vrijedila da je na, primjerice, Pravnom ili Medicinskom fakultetu u Zagrebu školarina viša nego na tim fakultetima u Splitu i Osijeku.

Dogovorena je maksimalna školarina na društveno-humanističkim fakultetima 5500 kuna, na tehničkim 7370 kuna, a na medicinskim 9240 kuna.

Izvor: Danas.hr

INDONEZIJA: National Education Day in Indonesia

NIZOZEMSKA: Dutch protest against budget cuts on May 21st

MAKEDONIJA: Student protest in R. of Macedonia

PUERTO RICO: State of Puerto Rico locks students inside UPR

ZADAR- Zadarsko sveučilište pokreće jedinstven doktorski studij iz humanističkih znanosti na kojem će jedini kriterij upisa biti mentor, a ne ocjene i plaćanje velikih školarina.

Senat sveučilišta prihvatio je takav doktorski studij koji će, nesumnjivo biti boom u hrvatskom visokom obrazovanju. Jer, moći ga upisati svi koji nađu mentora za doktorat iz humanističkih znanosti: od svih jezika, povijesti umjetnosti, etnologije, filozofije, itd.
- Važno je da studenti neće morati plaćati upisninu, osim eventualnih troškova za mentora, koji će biti izvan Zadra. Posebno je što nećemo imati troškove održavanja doktorskog studija, jer će profesori raditi „pro bono", odnosno besplatno. Njih je već 30 to potpisalo, kazao nam prorektor za znanost prof. dr. Vladimir Skračić. Osim afirmacije zadarskog sveučilišta, značajno je i to što po riječima prorektora Sveučilište neće plaćati svojim doktorantima visoke troškove školarina na drugim sveučilištima.

Autori tog doktorskog studija su prof. dr Emil Hilje, doc. Dr. Nikola Vuletić i povratnica iz Njemačke dr. Marijana Kresić koja se bavi forenzičkom lingvistikom. Izabrani su i recenzenti za program studija od kojih će jedan biti iz Barcelone, a dvojica iz Hrvatske, dok će Senat biti taj koji će ga prihvatiti.

Očekuje se da taj doktorski studij krene iduće akademske godina, kada i novi združeni doktorski studij sociologije regionalnog i lokalnog razvoja kojeg su kreirali zajedno zadarski odjel sociologije i Sveučilište u Teramu.

Izvor: 057 info

Kao što znate 21. travnja 2009. godine studenti Sveučilišta u
Zadru, zajedno sa studentima drugih Sveučilišta u Hrvatskoj, odlučili su prosvjedovati protiv komercijalizacije obrazovanja. Iako se blokadom Sveučilišta, te raznim drugim akcijama nisu postigli željeni ciljevi, odlučili smo obilježiti taj događaj. Ipak se takva solidarnost studenata u Hrvatskoj na žalost ne vidi često. Također smatramo da je važno još jednom sagledati metode, ciljeve, postignuća i propuste samih studenata kao i nadležnih Institucija.


PROGRAM DOGAĐANJA*:

SRIJEDA, 21. travnja 2010.

12:00 h – Tribina

12:45 h – projekcija fotografija ''Kronologija NSI Zadar - 21. travnja do 19. svibnja 2009.''

18:00 h – doc. dr. sc. Nikola Vuletić – ''Ćakule: zahtjev za besplatnim obrazovanjem, godinu dana poslije''

20:00 h – Plenum



ČETVRTAK, 22. travnja 2010.

14:00 h – Sven Marcelić, prof. – ''Od plenuma do oligarhije: zašto ne treba slaviti godišnjicu blokade''

16:30 h – Turnir u trešeti

18:00 h – projekcija dokumentarnog filma ''Zašto?''

20:00 h – Plenum

21:30 h – After plenum party


*Program je podložan promjenama ovisno o odlukama plenuma. Sve ideje i prijedloge ćemo pokušati uvažiti, naravno svi ste pozvani da svojim idejama i organizacijom obogatite ovogodišnji program.

http://www.facebook.com/profile.php?id=1823721531&ref=profile#!/event.php?eid=114632721890298&ref=mf

Mrzim indiferentne. Vjerujem kao Federico Hebbel da “živjeti znači biti pristran”. Ne mogu postojati samo ljudi, tuđinci u gradu. Tko zaista živi mora biti građanin, mora biti pristrasan. Indiferentnost je bezvoljnost, parazitizam, kukavičluk; to nije život. Zato mrzim indiferentne. Indiferentnost svojom mrtvom težinom pritišće historiju. To je gvozdena kugla privezana za nogu inovatora, to je mrtva voda u kojoj se često udave najsjajniji elementi, to je močvara koja opasuje stari grad i brani ga bolje od najtvrđih zidina, bolje od grudiju njegovih branitelja, jer guta u svojim blatnim vrtlozima jurišnike, desetkuje ih i oduzima im hrabrost i ponekad ih natjera da odustanu od herojskog poduhvata.

Indiferentnost snažno djeluje kroz historiju. Djeluje pasivno, ali djeluje. Ona je fatalnost, ona je ono na što se ne može računati; ono što kvari projekte, što obara najbolje sačinjene planove; ona je gruba materija koja se opire inteligenciji i guši je. Ono što se događa, zlo koje pogađa sve, moguće dobro koje herojski čin (univerzalne vrijednosti) može da rodi, nije u tolikoj mjeri plod inicijative malobrojnih koji se trude, koliko indiferentnosti, nesudjelovanju mnogih. Ono što se zbiva ne zbiva se zato, jer neki žele da to bude, koliko zato što ogromna masa ljudi odustaje od posjedovanja vlastite volje, prepušta drugima da rade, pušta da se zapletu čvorovi, koje kasnije jedino mač može da presječe, dozvoljava da se donesu zakoni, koje će kasnije moći ukinuti jedino pobuna, dopušta da se dokopaju vlasti ljudi, koje će kasnije jedino ustanak moći oboriti. Fatalnost koja dominira historijom nije drugo do iluzoran vid te indiferentnosti, tog odsustva..

Događaji sazrijevaju u sjeni, malobrojne ruke, izvan nadzora i kontrole, tkaju tkanje kolektivnog života, ali mase to ne znaju, jer ih nije briga. Sudbina neke epohe je manipulirana, prema uskim pogledima, neposrednim ciljevima, ličnim ambicijama i strastima malih aktivnih skupina ljudi, a masama je to nepoznato, jer ih to ne zanima. Ali događaji sazrijevaju i izbijaju; platno istkano u potaji je dovršeno: i tada izgleda da se neminovna sudbina sručila i prevrnula život svih kao i svakog pojedinca; onih koji su to htjeli i koji to nisu željeli, koji su znali i koji nisu imali pojma, kao i onog koji se aktivno borio i onog koji je bio pasivan. A upravo se ovaj posljednji ljuti, ne bi htio podnositi posljedice događaja, htio bi da bude jasno da on to nije želio i da on nije odgovoran. Neki plačno lamentiraju, drugi grubo psuju, ali nitko ili vrlo malo njih si postavlja pitanje: da sam i ja uradio ono što mi je bila dužnost, da sam se potrudio da iskažem svoju volju, da sam dao svoj savjet, da li bi se ovo dogodilo? Ali nitko ili vrlo malo njih okrivljuje svoju ravnodušnost, svoj skepticizam, smatra se krivim što nisu pružili ruku i aktivno pomogli one skupine građana, koji su se, baš da se izbjegne to zlo, borili i predlagali su da se umjesto toga postigne neka dobra stvar.

Većina njih, pošto se neprilika dogodi, najviše vole govoriti o propasti ideala, o programima koji su definitivno propali i o drugim sličnim divotama. Tako ponovno otpočinju svoju odsutnost od svake odgovornosti. I to nije stoga što jasno ne vide stvari, i što po neki put nisu u stanju da programiraju divna rješenja hitnih problema ili pak onih, koji mada zahtijevaju dugačke pripreme, jednako tako su žurni. No sva ta rješenja ostaju divno neplodna, jer taj doprinos životu zajednice ne obasjava nikakvo moralno svjetlo; ona su proizvod intelektualne radoznalosti, a ne oštrog osjećaja historijske odgovornosti, koja zahtijeva da svi budu u životu aktivni i koja ne dopušta agnosticizme i indiferentnost nikakve vrste.

Mrzim indiferentne jer me smeta njihovo cmizdrenje uvijek tobože nevinih žrtava. Tražim da svaki od njih položi račun kako se odnosio prema zadacima, koje je pred njega postavio život i koje svaki dan pred njih on ponovno postavlja, račun o onome što je učinio i što nije uradio. I osjećam kako ću biti neumoljiv i kako ne moram rasipati vlastito sažaljenje i ne moram s njima podijeliti suze. Ja sam pristran. Živim i osjećam kako snažna svijest na mojoj strani već aktivno bije boj za budući grad, koji moja strana već izgrađuje. I u njemu lanac društvenih obaveza ne opterećuje samo malobrojne, u njemu sve što se zbiva se ne događa slučajno, fatalistički, već je to razumno djelo njegovih građana. U tom gradu nitko ne ostaje da sa prozora posmatra kako se malobrojni žrtvuju i daju krv vlastitih žila u toj žrtvi; jer je onaj koji je ostao da gleda s prozora, koji se pritajio i koji hoće da se koristi s ono malo dobra što je stečeno djelovanjem malobrojnih i iživljava svoje razočaranje grdeći žrtvu, baš će taj iskrvariti, jer neće uspiti u vlastitoj namjeri.

Živ sam, dakle pristrasan. Zato mrzim onog tko ne sudjeluje, mrzim indiferentne.

30. ožujka 2010.

Svim redovitim studentima koji od sljedeće akademske godine upišu prvu godinu studija - kako preddiplomskog, tako i diplomskog - na nekom od javnih visokih učilišta u Hrvatskoj, troškovi školarina u cjelini će biti pokriveni iz državnog proračuna.

Jedini uvjet da svaki od tih studenata zadrži pravo besplatnog studiranja i na svim višim godinama bit će da redovito ispunjava svoje studijske obveze. Pri tome kriterije kojima se određuju studijske obveze pojedinih studijskih programa, u skladu s Ustavnom i Zakonom zajamčenom autonomijom sveučilišta i sveučilišnom samoupravom, samostalno propisuju visoka učilišta.

Radi potpunog objašnjenja, treba istaknuti kako visoka učilišta autonomno donose i odluke o iznosu školarina za pojedine studijske programe. Međutim, neovisno o iznosima koje samostalno odrede pojedina visoka učilišta, troškovi školarina za sve redovite studente koji budu redovito ispunjavali studijske obveze bit će pokriveni sredstvima iz državnog proračuna. Na taj će način za sve studente koji budu uredno ispunjavali svoje studijske obveze, studij biti u cjelini besplatan od početka pa do završetka.

preuzeto sa službenih stranica MZOŠ-a

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Izjava za medije plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu dostupna je ovdje.

Također je dostupan novi prosvjedni FAQ.

Klub studenata sociologije Antifjaka organizira po prvi puta Dane sociologije pod tematom "Društveni pokreti". Cijela manifestacija će se odvijati u prostorijama Studentskog kluba "Božo Lerotić", od 29. ožujka do 01. travnja. Program se sastoji od tri podteme: feministički, radnički i studentski pokreti, u sklopu kojih će sudjelovati brojni/e aktivisti/ice i teoretičari/ke.

PROGRAM

29. 3. PONEDJELJAK

Uvodno predavanje 12:00 h
Milan Mesić: Pojam i teorije društvenih pokreta

30. 3. UTORAK

Feministički pokreti

Tribina 14:00 h
Biljana Kašić: Feministički neposluh, djelovanje i graničnosti
Rada Borić: Pogled iznutra: Feministički pokreti mijenjaju paradigmu moći
Mirjana Kučer: Feminizam u praksi

Predavanje 18:00 h
Staša Zajović: Feministička etika Žena u crnom

31. 3. SRIJEDA

Radnički pokreti

Projekcija filma 14:00 h
The Take (Avi Lewis i Naomi Klein, 87')

Predavanje 17:30 h
Mislav Žitko: Opaske o ekonomskoj demokraciji

Projekcija filma 19:00 h
TDZ – za uspomenu i dugo sjećanje (Igor Bezinović, 30')

1. 4. ČETVRTAK

Studentski pokreti

Tribina 14:00 h
Dean Duda: Mi i oni ili o klasnim aspektima blokade
Hajrudin Hromadžić: Medijska spektakularizacija i studentski pokreti
Sven Marcelić: Ekonomski ranjivi kao "kulturno nedorasli“
Andrea Milat: Kronologija studentskih prosvjeda protiv bolonje i za besplatno obrazovanje 2007. - 2010.

Projekcija kratkih filmova 16:00 h
Male aktivističke priče (razni autori, 40')
Susret (Igor Bezinović, 25')

Više na: antifjaka.org